Delirium tremens je akutna epizoda deliriuma; DT je psihosindrom organske naravi i najčešća je psihoza u alkoholičara. Delirium tremens nastaje nekoliko dana nakon obično nagle apstinencije od alkohola, međutim može se javiti i nakon kirurških zahvata, infekcija, tjelesnih i psihičkih trauma. Za vrijeme DT-a mogu se javiti halucinacije, dezorijentiranost u vremenu i prostoru, strahovi i [...]
Dipsomanija kao klinički oblik alkoholizma je neodoljiva želja za pićem i intenzivno pijenje (kompulzivna žeđ) u trajanju od nekoliko dana. Njihova tolerancija na alkohol je izrazito velika pa su količine popijenog alkohola vrlo često i jako velike. Kod dipsomanije, potreba za pićem je i fizičke i psihičke naravi. Kompulzivnost u dipsomaniji može biti toliko snažna [...]
Edipov kompleks je koncept koji je razvio Sigmund Freud, koji je inspirirao Carla Gustava Junga (on je opisao koncept i naveo naziv “kompleks”), kako bi objasnio razvoj dječaka kroz identifikaciju s ocem i željom prema majci. Često je korišten pojam u psihoanalizi.
Dobio je ime po starogrčkom mitu o Edipu, koji je ubio svog oca Laja [...]
Eholalija je stereotipno ponavljanje riječi ili fraza druge osobe. Eholalija je prisutna u autizmu, Tourretovom sindromu, u poremećajima u razvoju, shizofreniji, i povremeno u drugim oblicima psihopatologije. Ako je eholalija učinjena ne dobrovoljno, onda se smatra tikom.
Riječ eholalija dolazi iz Grčke riječi – Eho (Ekh?) što znači jeka i ? (laliá) što znači govor ili [...]
Bitno obilježje Touretteova poremećaja su višestruki motorički i jedan ili više vokalnih (glasovnih) tikova. Mogu se pojavljivati istovremeno ili u različitim razdobljima bolesti. Poremećaj značajno oštećuje socijalno i radno funkcioniranje. Anatomska lokacija, broj, frekvencija, složenost i težina tikova mijenjaju se tijekom vremena. Tikovi tipično zahvaćaju glavu i često druge dijelove tijela kao što su poprsje, [...]
Disocijativni poremećaji ili disocijativni poremećaj osobnosti obilježeni su promjenama bolesnikova osjećaja identiteta, njegova pamćenja ili svijesti. Osobe s tim poremećajem mogu zaboraviti bitne događaje iz svoje prošlosti, ili pak privremeno zaboraviti tko su, ili čak poprimiti novi identitet. Mogu čak i odlutati iz svoje uobičajene okoline u nepoznatom smjeru.
U konverzivnom poremećaju klasični simptomi sugeriraju bolest povezanu s nekim neurološkim oštećenjem, iako pregledi pokazuju da tjelesni organi i nervni sistem normalno funkcioniraju. Bolesnici mogu iskusiti djelimičnu ili potpunu kljenut ruku ili nogu. Vid može biti ozbiljno poremećen.
Nesanica (lat. insomnia) je nedovoljno spavanje. Dijeli se prema vrsti poremećaja spavanja i trajanju.
Nesanica se dijeli na:
* teškoće uspavljivanja (nesanica na početku spavanja)
* učestalo i stalno buđenje (teškoće održavanja spavanja)
* trajnu pospanost unatoč odgovarajućoj duljini spavanja (neodmarajuće spavanje)
Tjeskoba (anksioznost) je stanje koje se očituje osjećajem tjeskobe, ustrašenosti, straha sve do panike, uz psihomotornu napetost i unutrašnji nemir, te postojanje osjećaja kao da će osoba “eksplodirati”. Najčešće je nemotivirana i nije vezana za objekt ili osobu.
Psihijatri dijele tjeskobu u tri glavne vrste: opća tjeskoba, fobije, i panični poremećaj. Ako postoji neka posebno teška [...]